petak, 26. studenoga 2010.

Dani Marije Jurić Zagorke

4. Dani Marije Jurić Zagorke održavaju se od 23. - 27. studenog 2010., program se odvija u memorijalnom stanu M. J. Zagorke na zagrebačkom Dolcu br. 8. Organizator programa je Centar za ženske studije u Zagrebu. Program je otvoren u utorak 23. studenog konferencijom za novinare, u srijedu je organizirana studentska kreativna radionica  "Zagorka, neka druga žena, ja". U četvrtak je dodijeljena Nagrada za studentski rad na teme žena, odnosno rodne problematike, a u 18 sati predstavljeno je čitanje Zagorkinih pisama. 
Centar za ženske studije u suradnji sa Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 26. i 27. studenog organizira znanstveni skup "Marija Jurić Zagorka - život, djelo, naslijeđe / Feminizam, antifeminizam, kriza". Šetnja Zagorkinim tragom po Zagrebu predviđena je  u subotu u 14 sati.

                                                     
                                              Memorijalni stan M. J. Zagorke, Dolac br. 8




                                          






   


                   
Čitamo Zagorkina pisma - sjećanja jedne novinarke


 U četvrtak u 18 sati predstavljeno je čitanje Zagorkinih pisama, gdje je novinarka Dijana Kučinić (Večernji list) podijelila svoja sjećanja na susret sa Zagorkinom prijateljicom Šteficom Vrbanić. Dubravka Vidović utjelovila je lik Zagorke, čitajući njezina pisma. 
Nikad ispričana priča o posljednjim danima života 1. hrvatske novinarke i najčitanije hrvatske književnice, otkrivena je preko pisama sa Zagorkinom prijateljicom Šteficom Vrbanić. 
Novinarka Dijana Kučinić opisala je susrete sa Zagorkinom prijateljicom u njezinom stanu na Marulićevom trgu, pokazala je fotokopije Zagorkinih pisama upućenih Štefici Vrbanić.
Marija Jurić Zagorka upoznala je Šteficu Vrbanić preko njezine majke s kojom je Zagorka bila dobra prijateljica. Zagorka je voljela mlade, voljela se družiti s njima i tako se zbližila sa Šteficom. 
Zagorka, kao starica, bila je siromašna i nije imala nikakvih prihoda te je dala oglas u novinama gdje traži podstanare koji bi se brinuli za nju. Na oglas su se javili dvojica, Leo Car i Nikola Smolčić. Umjesto da joj pomognu u posljednjim danima života, Zagorka je bila zlostavljana, pokradena od strane svojih podstanara. Mišljenje je Štefice Vrbanić da su Car i Smolčić bili namjerno poslani agenti koji su imali cilj Zagorku držati pod kontrolom zbog njezine slobodoumnosti i isticanja hrvatskih ideja, koje mnogima u to vrijeme nisu odgovorale. 
Nekoliko puta prilikom posjeta Štefica je Zagorku našla u modricama. Zagorka je bila promrzla, gladna i bojala se svojih sustanara. 
S obzirom na to da su sustanari Zagorku držali u izolaciji, ona je s balkona na tržnicu bacala kuverte sa pismima koje su kumice dostavljale Štefici Vrbanić na Marulićev trg.




Misterij Zagorkine smrti
Štefica Vrbanić smatrala je da je Zagorka pokopana pod gomilom laži.
Novinar Aleksa Vojinović na dan Zagorkine smrti posjetio je Zagorkin stan na Dolcu br. 8, od Zagorkinog sustanara Lea Cara saznao je da je Zagorka umrla sjedeći na krevetu, te da su je takvu našli ujutro. No, kasnije je u novinama objavljeno da je Zagorka umrla ležeći, u snu. Siguran je jedino datum njezine smrti, 30. studenog 1957. godine.
Marija Jurić Zagorka u svojoj oporuci napisala je kako svu svoju imovinu, svoje rukopise, knjige, pisma ostavlja Društvu novinara. Štefica Vrbanić bila je svjedok pri sastavljanju Zagorkine oporuke, no oporuka je nestala i nikad nije pronađena.


o


*photos & video by Irena Firšt

četvrtak, 11. studenoga 2010.

33. Interliber

 33. Interliber, međunarodni sajam knjiga i učila otvoren je u srijedu, 10. studenog u 11 sati na Zagrebačkom Velesajmu u paviljonu br. 6 pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture. Na sajmu se predstavilo 250 izlagača iz Hrvatske, Austrije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Srbije, SAD-a, Velike Britanije i Sj. Irske.
Sajam je otvorio ministar kulture Božo Biškupić, a posjetiteljima se obratila i direktorica Zagrebačkog Velesajma Mirela Bartolec.
U 5 dana bit će predstavljeni novi naslovi, organizirani
okrugli stolovi, stručni skupovi i književne radionice, potpisivanje knjiga i razgovori s autorima.
Na ovogodišnjem Interliberu dodijelit će se nagrada za najbolji neobjavljeni roman godine. 
Sajam traje do nedjelje, 14. studenog, a ulaz je besplatan.



 Nudi se pregršt knjiga za svačiji ukus po sniženim cijenama. Očekuje se više od 100 000 posjetitelja, a već prvi dan paviljoni 5 i 6 vrvjeli su posjetiteljima željnima dobrog štiva. Knjige su snižene od 20 do čak 90 %, a moglo se naći  i naslova za samo 99 lipa.


Fotografije s otvorenja:






*photos & video by Irena Firšt

nedjelja, 7. studenoga 2010.

Proslava Dana Fakulteta političkih znanosti

U petak, 05. studenog 2010. godine Fakultet političkih znanosti u Zagrebu proslavio je 48 godina postojanja i 35 godina Studija novinarstva. Povodom Dana fakulteta u 11 sati u A dvorani održana je svečana sjednica Fakultetskog vijeća. Svečanoj sjednici prisustvovali su predsjednik RH prof. dr. Ivo Josipović,  predsjednikovi  savjetnici Siniša Tatalović i Zrinka Vrabec Mojzeš, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, prorektorica Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Ljiljana Pinter, državna tajnica dr.sc. Ivana Mrkonjić, profesori i djelatnici Fakulteta političkih znanosti i  najbolji studenti kojima su dodijeljena priznanja.
 U pozdravnom govorom novoizabrani dekan Fakulteta političkih znanosti prof.dr. Nenad Zakošek naglasio je kako je Fakultet političkih znanosti utemeljen 1962. godine kao prva politološka institucija u Hrvatskoj. Ove godine slavi se 48 godina studija politologije i 35 godina studija novinarstva. Govor je održala i prorektorica Sveučilišta u Zagrebu prof.dr. Ljiljana Pinter, koja je dekanu Fakulteta poklonila knjigu o povijesti zgrade Sveučilišta u Zagrebu. Goste je pozdravio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, bivši student politologije i izrazio nadu da će Fakultet dobiti veći prostor povodom jubilarne 50-e obljetnice postojanja 2012. godine.
Svečani govor održao je prof. dr. Ivan Šiber, umirovljeni profesor Fakulteta političkih znanosti.
Predsjednik RH prof. dr. Ivo Josipović u svom govoru naglasio je koliko je budućim novinarima i politolozima važna struka, etika i neovisnost, pohvalio je studente Fakulteta s kojima je imao prilike surađivati kao zastupnik u hrv. Saboru. Izrazio je važnost ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Na kraju su dodijeljene nagrade najuspješnijim studentima, kojima je čestitao i Predsjednik Josipović.

                                                
                        Fotografiranje Predsjednika s nagrađenim studentima


Nakon svečane sjednice, u 14 sati održan je okrugli stol povodom trideset i pete godišnjice Studija novinarstva na temu "Političko novinarstvo u Hrvatskoj : tri desetljeća promjena : Tehnologija - tržište - standardi".
Gosti okruglog stola bili su Elizabeta Gojan s HTV-a, Neven Šantić iz Novog lista, Tomislav Klauški s Index.hr-a, Đivo Đurović s RTL-a, Boris Rašeta iz 24 sata i Jelena Berković, slobodna novinarka. Moderator rasprave bio je dr.sc. Božo Skoko. Raspravljalo se o stanju u hrvatskim medijima, odnosu politike i novinarstva, sve većoj prisutnosti senzacionalizma u medijima. 


                          Pozdravna riječ dekana sudionicima okruglog stola 

Elizabeta Gojan, novinarka HTV-a, citirala je Johna Swintona, bivšeg urednika New York Timesa, koji kaže kako su novinari intelektualne prostitutke, posao novinara je da uništi istinu, da izravno laže, izopačuje, omalovažava, da se na koljenima ulizuje bogatašima i da proda svoju zemlju u svojoj trci za dnevnom porcijom kruha. 
Kad je riječ o javnoj televiziji istaknula je da bi HTV trebao prestati oponašati i sustizati Novu TV i RTL, izrazila je negodovanje zbog sve popularnijeg infotainmenta.
Sudionici rasprave ocijenili su kako je izravan politički utjecaj na novinare smanjen, no sve više jača vlasnički utjecaj i utjecaj oglašivača. Sve je teže održati profesionalizam zbog tržišnih uvjeta.


                                  Elizabeta Gojan, Boris Rašeta, Božo Skoko

Zaključili su da se promijenila uloga politike u medijima, ako nema ozbiljnih medija nema ozbiljnog novinarstva.



*photos & video by Irena Firšt

ponedjeljak, 1. studenoga 2010.

Izložba "Rene Magritte i fotografija"

U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu od 16. rujna do 17. listopada 2010. godine održavala se izložba "La fidelite des images - Rene Magritte i fotografija". Zbog velikog interesa publike izložba je produžena do 31. listopada. Izložba "La fidelite des images - Rene Magritte i fotografija" organizirana je povodom belgijskog predsjedanja Europskom unijom. Pokrovitelji izložbe su Wallonie-Bruxelles International/Communauté française Wallonie - Bruxelles i Veleposlanstvo Kraljevine Belgije u Zagrebu. Na izložbi je predstavljen izbor fotografija belgijskog nadrealista Renea Magrittea. Šezdeset i jedna fotografija prikazuje život i stvaralaštvo jednog od najintrigantijih umjetnika 20. stoljeća. 
Rene Magritte (Lessines, 1898. - Bruxelles, 1967.) najpoznatiji je belgijski umjetnik 20. stoljeća, uz Salvadora Dalija najistaknutiji nadrealistički slikar. Prvu samostalnu izložbu organizirao je u Parizu 1948. godine. Kad je imao 14 godina doživio je obiteljsku tragediju, vidjevši kako izvlače leš njegove majke iz rijeke, što je utjecalo na njegovo stvaralaštvo. Jedno od njegovih djela, slika "Barbar", uništena je prilikom zračnih napada na London u Drugom svjetskom ratu, a sačuvana je samo fotografija tog djela.
U Bruxellesu se nalazi muzej posvećen Reneu Magritteu, gdje se na 2500 četvornih metara može vidjeti bogato stvaralaštvo slavnog nadrealista u svim njegovim fazama (http://www.musee-magritte-museum.be).
Nadrealizam kao pokret nastao je u Parizu 1924. godine, oslanjajući se na psihoanalizu Sigmunda Freuda, snove i tamnu stranu ljudskog uma, što se odražava u djelima nadrealista.
Fotografije prikazane na izložbi su u crno-bijeloj tehnici, mnoge od njih posvećene su Magritteovoj supruzi Georgette, koja je bila trajni izvor umjetnikove inspiracije i njegov model.  Uz fotografije, na video screenu prikazana su najpoznatija slikarska djela belgijskog nadrealista, kao što su The son of a man (čovjek s jabukom umjesto lica).
S obzirom na to da sam fan Salvadora Dalija i nadrealističkih djela, zanimalo me razlikuju li se fotografije umjetnika od njihovih djela i ima li kakve povezanosti. Fotografije na izložbi predstavljaju motive koji se prepoznaju u Magritteovim nadrealističkim slikama. Teme Magritteovih djela, i slika i fotografija, najobičniji su predmeti i banalne situacije, koje su u njemu probudile maštu, pretvorio je realno u nadrealno.
Najviše me se dojmila fotografija "Sjena i njena sjena", na prvi pogled mistična fotografija, no odaje autorov stav prema ljubavi i otkriva njegov odnos sa suprugom Georgette, njegovom muzom i inspiracijom.
 "Premda je bio skeptik u svemu i spram svega, Magritte je vjerovao u neuništivu prirodu ljubavi."  


Fotografije s izložbe:

Fotografija "Sjena i njena sjena"; Rene i Georgette Magritte




Fotografija "Promatračice"





Prikaz Magritteovih djela s videoscreena



*photos by Irena Firšt