S ruba scene/ZKM

Kako fotografkinja Mara Bratoš vidi kazalište kroz fotografski objektiv možete otkriti na izložbi "S ruba scene/ZKM" u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Izložbu organizira Zagrebačko kazalište mladih, a autorica izložbe je ravnateljica ZKM-a Dubravka Vrgoč. Izložba je otvorena 07. siječnja, a traje do 30. siječnja 2011. 25 dokumentarističkih fotografija s autorskim pečatom predstavljeno je u No Galeriji. Petogodišnja suradnja Mare Bratoš i Zagrebačkog kazališta mladih rezultirala je fotografijama kazališnih trenutaka zabilježenih u vremenu.

Zagrebački pentagram (2006.),Viktor ili djeca na vlasti (2006.),  Žena - bomba/Europa (2007.), Najbolja juha! Najbolja juha! (2008.), Polet (2008.), Sedam dana u Zagrebu (2009.), Ovo bi mogla biti moja ulica (2009.), Garaža (2010.), Buđenje proljeća (2010.) ZKM-ove su predstave zabilježene u slici.

Mara Bratoš je rođena u Dubrovniku. Diplomirala je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu na Odsjeku za filmsko i tv snimanje. Radi kao profesionalna fotografkinja, urednica fotografije u časopisu Banka, suradnica je ZKM-a i magazina Elle. 

"Dok je fotografija umjetnost zaustavljanja, teatar je umjetnost prolaznosti. Fotografija se nudi pamćenju, teatar zaboravu." (Dubravka Vrgoč, ravnateljica kazališta ZKM)

                                   Fotografija iz predstave Garaža (2010.)                                                                          

*photos by Irena Firšt

Edo Murtić u MSU

"Osnovna osobina stvaranja jest ići gotovo uvijek ispočetka, uvijek u avanturu, neizvjesnost, radost ili razočaranje." Edo Murtić

U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu postavljena je velika retrospektivna izložba Ede Murtića, jednog od najvećih hrvatskih slikara druge polovine 20. stoljeća. U velikom prostoru MSU izloženo je tristotinjak fotografija velikog hrvatskog majstora. Kustos Branko Franceschi napravio je postav izložbe.
 Prvi put predstavljen je cjelovit opus Murtićevog stvaralaštva, od ulja na platnu, mozaika, gvaševa do emajla, crteža, keramike iz svih autorovih stvaralačkih faza. Izložba je otvorena 4. prosinca 2010., a traje do 30. siječnja 2011. godine.

Donacija Murtić čuva 1500 Murtićevih djela, a 300 djela darovala je Gradu Zagrebu. Ulica s istočne strane Muzeja, u Središću dobila je ime Ede Murtića.

Edo Murtić (1921.-2005.) rođen je u Velikoj Pisanici blizu Bjelovara. Pohađao je Školu za primijenjenu umjetnost u Zagrebu. Studirao je na Likovnoj akademiji u Beogradu, i na zagrebačkoj Akademiji kao student Ljube Babića. 1935. godine postavljena je njegova prva izložba u Zagrebu. Njegova djela prikazana su kroz 150 samostalnih i 300 skupnih izložbi. Prozvan je "hrvatski Picasso".

Izložba predstavlja Murtićev rad od 1941. do 2004. godine. Kronološki je podijeljena u desetljeća. Murtićeva djela su apstraktna, rijetki primjerci figurativnog stvaralaštva su njegov autoportret, slika mosta u New Yorku iz 50-ih godina 20. stoljeća. U Murtićevim slikama dominiraju jake boje, svaka slika ima snažnu poruku. Izložbu vrijedi pogledati, rijetkost je vidjeti opus djela jednog  od najvećih hrvatskih umjetnika svjetskog glasa koja su stvarana 6 desetljeća.

"Sjajna, misaono, poetski, kako god želite, napisana kritika koja znalački, doživljajno i kreativno piše o slici, izložbi, djelu slikara, makar bila i negativna - prava je kritika", Edo Murtić

                                         Autoportret iz 1950-ih, ulje na platnu

                            Vatra i zelena glava iz 1984. godine, ulje na platnu

                                        Mapa Jama iz 2004. godine, gvaš

Detaljne informacije o samoj izložbi i Muzeju suvremene umjetnosti možete pronaći na http://www.msu.hr/#/hr/18911/.

*photos by Irena Firšt

Jasna Babić u Nedjeljom u 2

Gošća jučerašnje emisije Nedjeljom u 2 kod Aleksandra Stankovića bila je novinarka Jasna Babić. Jasna Babić jedan je od najistaknutijih hrvatskih novinara, bavi se istraživačkim novinarstvom. 

 Izvor njezine inspiracije su "teške" teme kao što je organizirani kriminal, mafija, korupcija. Radila je u svim novinarskim redakcijama, osim u Novom listu. Trenutno je nezaposlena, u travnju 2010. godine uručen joj je otkaz u EPH gdje je dotad radila. Za internetski portal PortalOko.hr piše kolumnu Agramer underground. 
(http://portaloko.hr/index.php option=com_content&view=category&layout=blog&id=113&Itemid=183)
Prva je još 2006. godine pisala o Fimi mediji, a u emisiji je otkrila da je podatke pronašla kao otvoreni izvor u Narodnim novinama, kako se poslovi dijele bez javnog natječaja.

Na Stankovićevo pitanje jesmo li dosadna zemlja, Jasna Babić kaže da se svašta događa, a ništa ne dogodi. 

U emisiji Babićeva je komentirala aktualnu vlast, nove ministre, ubojstvo Pukanića.

 "Ja od ministara uopće ne očekujem da rješavaju moje probleme, ja sam za njih samo jedan statistički podatak (...)"

 Smatra da je politika nečasno zanimanje jer ovisi o tuđim novcima. 

Napisala je knjigu "Zagrebačka mafija". Autorica knjige kaže kako to nije knjiga o mafiji, riječ je o jednom sudskom postupku, o načinu na koji je hrvatska država 2001. godine konstruirala mafiju.
  

Motiv Pukanićeva ubojstva

Jasna Babić pratila je tijek istrage ubojstva novinara Ive Pukanića, s kojim je nekoć surađivala u Nacionalu. Kontaktirala je državnog odvjetnika Mladena Bajića da ispita kako napreduje istraga

Ne vjeruje da je Pukanićevo ubojstvo naručila crnogorska duhanska mafija, jer je i sama pisala o duhanskoj mafiji, da je riječ o tome onda bi i ona i drugi kolege novinari već bili likvidirani zbog svojih tekstova.

"Ljuta sam na njegovu okolinu koja ga tobože obožava, a zapravo im je svejedno, ne postavljaju si pitanje tko ga je ubio, to mi nije jasno. Da je njima potpuno svejedno, da možda u ovom trenutku s ubojicom piju kavu".
Smatra da je motiv Pukanićeva ubojstva novac, da nije ubijen zbog svojih novinarskih tekstova. Za Pukanića kaže da je bio dobar novinar i sjajna osoba dok nije uspio.

Dvije, tri o novinarstvu 

Za Jasnu Babić najbolje novinarsko razdoblje bili su počeci Globusa u čijem stvaranju je sudjelovala i počeci Nacionala. Najbolji trenuci za nju su kad se list stvara, kad su kolege novinari kreativni. Iako više nije u dobrim odnosima s nekim kolegama, Jasna Babić ističe kako su te osobe bitne za njezin život i upisane u njezinu biografiju. Podupire mlade novinare, ističe Jerka Bakotina, Anu Benačić, Tinu Lakić  kao mlade nade hrvatskog novinarstva.

Cijela emisija može se pogledati online na http://hrt.hr/?id=enz&tx_ttnews[cat]=186.